+385 98 224 344 info@tomido.hr

Cestovna semaforska signalizacija

Prometni semaforski sustavi

 

Mi koji se bavimo prometom volimo reći da imamo tri glavne zadaće:
1. Sigurnost,
2. Sigurnost,
3. Sigurnost.

Prometna svjetla ili semafori rade 24 sata na dan, 7 dana u tjednu, 365 dana u godini.
Godinama.
Bez odmora, bez obzira na dan u tjednu.
I nema mjesta pogreškama.

I upravo zbog svih navedenih razloga – sigurnost i pouzdanost su važniji od svega. Jer svi znamo što se može dogoditi nepoštivanjem prometnih svjetala.

________

I bez brige, kod nas se neće dogoditi „svima zeleno“ – kolikogod neki pričali o tome.

Z

Prometni semafori

Cestovna prometna signalizacija, ili uvriježenim nazivom – semafori, služi za svjetlosnu regulaciju prometa na raskrižjima, kružnim tokovima i pješačkim prijelazima.

Sve komponente sustava su tehnički i tvornički ispitane i atestirane poštujući najviše sigurnosne standarde (zato u gornjem tekstu i navodimo one glavne “tri” zadaće: sigurnost, sigurnost i opet sigurnost).

Naši zaposlenici osposobljeni su i ovlašteni za obavljanje dijagnostičkih i servisnih radova i zahvata kako bi semaforski sustavi funkcionirali besprijekorno. Također, u suradnji s našim partnerima možemo ponuditi konzalting i izradu prometno-tehničkih rješenja vezanih uz semaforizaciju te dobavu, montažu i programiranje opreme semaforskih sustava.

Također, ekipirani smo tako da možemo ponuditi redovno i interventno održavanje sustava gdje smo na raspolaganju 24/7/365.

Redovno se educiramo prateći tehničke i prometne novosti koje će omogućiti još bolje i sigurnije odvijanje prometa implementirajući tehnički ili prometno bolja i naprednija rješenja.

Osnovni elementi:

  • semaforski uređaj s mikroprocesorskim upravljačkim sklopom (smješten unutar komandnog ormara) koji se sastoji od:

– el. ploče procesorskog dijela (obrada i izvršavanje “upisanog” prometno-tehničkog  rješenja s parametrima određenog križanja) i elementima za kontrolu i verifikaciju internih komponenti i vanjskih svjetlosnih  signala

– el. ploča za upravljanje vanjskim signalnim grupama

– el. ploča za obradu signala s induktivnih ili video detektora

– el. ploča za obradu signala koordinacije (zelenog vala)

– sučelje-upravljačka jedinica za odabir načina rada semaforskog uređaja i prikaza parametara

– električnih napajačkih i zaštitnih elemenata (napajači, aut. prekidači i sklopke)

– priključnih stezaljki za prihvat kablova vanjske opreme (laterne, najavna tipkala, zvučni signalizatori, detektori, koordinacija)

  • vanjska signalna oprema (vozačke, pješačke, biciklističke, tramvajske i specijalne laterne)

– u novije vrijeme prelazi se na LED laterne zbog poznatih prednosti u odnosu na klasične laterne (staro rješenje specijalne semaforske žarulje sa žarnom niti ili halogene žarulje)

– mogu biti s jednim svjetlom (dodatne zelene vozačke strelice ili pješački žuti treptači), zatim dva svjetla (crveno i zeleno pješačko, biciklističko ili tramvajsko svjetlo), te s tri svjetla (crveno, žuto i zeleno za vozila)

– standardni profili fi 200 mm i fi 300 mm

– izvedbe LED laterni s mogućnošću prigušenja signala u noćnim satima (zbog prejakog noćnog bliještanja LED izvora)

  • stupovi, konzole i portali za smještaj laterni

– najčešći se koriste stupovi određene visine, a kod većih i značajnijih križanja i konzole, odnosno portali

– u podnožju stupova nalaze se priključne stezaljke za prihvat kablova koji povezuju semaforski uređaj s opremom na stupu (laterne, pješ. najavna tipkala, zvučni signalizatori)

  • kablovi za povezivanje upravljačkog sklopa i laterni

– posebna vrsta višežilnih kablova koja je predviđena za rad u izuzetno teškim uvjetima (prisutnost vode-vlage u kabelskoj kanalizaciji, otpornost na vanjske utjecaje, otpornost na manja mehanička oštećenja, vibracije i slično)

Dodatni elementi koji se češće koriste:

  • induktivne petlje-detektori ugrađene u asfaltnom zastoru

– služe najavi nailaska vozila u određenom prometnom traku kako bi se dao zahtjev za zelenim svjetlom

– ovo je stariji način detekcije koji se postepeno napušta, podložan je oštećenjima i kvarovima zbog interventih radova ili novog asfaltiranja u zoni petlje ili oštećenje petlje uslijed slijeganja asfaltnog zastora zbog prolaska težih vozila

  • video detektori (kamere)

– ista funkcija kao kod induktivnih petlji, noviji način detekcije

– nisu podložne oštećenjima jer se ne nalaze u asfaltnom zastoru (postavljaju se na stupove, konzole ili portale)

  • najavna pješačka tipkala

– ekvivalentno detektorima za vozila, postoje i najavna tipkala za pješake koji pritiskom na tipku uređaja daju zahtjev za prelaskom prometnice na obilježenom pješačkom prijelazu (vrijeme čekanja na pojavu zelenog svjetla može biti različito stoga što je ovisno o gustoći prometa vozila i ostalih pješačkih najava)

  • zvučni signalizatori za slijepe i slabovidne osobe

– omogućuju lakše i jednostavnije kretanje slijepim i slabovidnim osobama tako da različitim zvukom signaliziraju pojavu crvenog, odnosno zelenog svjetla za pješake (u Republici Hrvatskoj crveno svjetlo se oglašava sporijim ritmom signalizatora, a zeleno bržim ritmom)

– imaju reljef na bočnoj strani kako bi slijepoj osobi ukazali smjer kretanja nailazećih vozila, moguće pješačke otoke na prometnici, broj prometnih ili kolničkih traka do prelaska na suprotnu stranu i slično)

– kod novijih i modernijih sustava jačina (intenzitet) zvuka automatski se prilagođava razini vanjske buke (pojačanjem prometne buke pojačava se i zvuk na signalizatoru)

– moderniji sustavi imaju mogućnost automatskog noćnog isključenja (pazimo da se bukom signalizatora ne uznemiravaju okolni stanari)

– moguće postaviti više vrsti zvukova (uglavnom ovisno o smjeru kojim se protežu pješački prijelazi, na primjer jedna vrsta zvuka u smjeru istok-zapad, a druga vrsta zvuka u smjeru sjever-jug)

  • sustav koordinacije prometa („zelenog vala“)

– klasični uređaji (centrale) za koordinaciju svih semaforskih uređaja koji su vezani na centralu žičanom vezom

– mogućnost slanja i primanja signala prema i sa semaforskog uređaja s dojavama mogućih grešaka (uređaj ne radi i ne odaziva se zbog nestanka el. napajanja ili moguć prekid ili smetnja u kabelu koordinacije)

– sve postavke na uređajima su uvjetno vremenske, a uvjetuje ih koordinator

– noviji sustavi koordinacije više ne koriste fizičke već „virtualne koordinatore“ (primjerice međusobno povezivanje semaforskih uređaja preko GPS signala)

  • brojači-displeji preostalog vremena (za pješake ili vozače)

– koriste se za prikaz preostalih sekundi do prestanka zelenog svjetla na vozačkoj ili pješačkoj laterni

  • nadzorni centar za regulaciju prometa

– služi za centralizirani nadzor ili upravljanje semaforskim uređajima i prikaz stanja svakog uređaja zasebno (s jednog ili više mjesta)

– mogućnost priključenja i semaforskih uređaja nešto starije generacije (s određenim ograničenjima tih uređaja)

– implementacijom nadzornog centra puno se kvalitetnije, brže i lakše upravlja prometnim tokovima što omogućava protočnije prometnice i manje prometnih zastoja

;

Modovi rada semaforiziranog križanja

*semaforski uređaj može istovremeno raditi u samo jednom modu

  • vremenski rad – procesor upravlja vanjskim vozačkim i pješačkim signalima prema unaprijed definiranom programu bez obzira na prometno opterećenje
  • detektorski rad – uređaj skuplja informacije od najave na vozačkim i pješačkim detektorima i podešava duljinu trajanja signala ovisno o prometnom opterećenju, uvijek pazeći na minimalna i maksimalna definirana vremena
  • koordinacija (zeleni val) – uređaj radi u vremenskom radu prateći signale iz koordinacijske centrale (fizičke ili virtualne)
  • ručno upravljanje – koristi se kod izvođenja određenih radova na križanju ili kod potrebe za ručnom regulacijom prometa (zagušenje križanja većim brojem vozila, prolaz štićenih osoba i slično)
  • treptanje žutog svjetla – može biti posljedica odabira operatera (u slučaju privremenog zatvaranja dijela prometnice, potrebe za servisom ili kontrolom određenih vanjskih signalnih elemenata  ili slično) ili se može pojaviti automatski kao posljedica aktivacije jednog od sigurnosnih sklopova  u signalnom uređaju (treptanje žutog svjetla je ujedno i sigurnosni mod rada uređaja)
  • sve crveno – isključivo odabirom operatera i to nakon potrebe prelaska s treptanja žutog svjetla na standardan rad uređaja (kako bi se na siguran način “ispraznilo” križanje)

 

u

Pitanja, zablude i mitovi

Kako smatramo da je edukacija izuzetno važna komponenta u prometu, ovdje navodimo česta pitanja, zablude i neke “mitove”

P:  Kod “bliskog susreta“ ili prometne nezgode u semaforiziranom križanju, oba vozača tvrde da im je bilo uključeno zeleno svjetlo, kako je to moguće?

O:  Prije nego odgovorimo objasnit ćemo pojam “kolizija”. Kolizija na semaforiziranom križanju je istovremena neželjena pojava zelenih signala u signalnim grupama koje definiramo kao kolizione. Da pojasnimo na primjeru najčešćeg “klasičnog X križanja“, kolizijom se smatra pojava istovremenog zelenog svjetla u zapriječenim grupama (recimo prometni trakovi – smjerovi koji se sijeku pod 90 stupnjeva).

A evo i odgovora na pitanje:

Prvo, ne, navedena situacija nije moguća zato što se pri programiranju semaforskog uređaja definiraju kolizione signalne grupe.

Drugo, semaforski uređaj konstantno vrši kontrolu vanjskih signala i samodijagnostiku (“stalno preispitivanje i kontrolu samog sebe”).

Treće, svjetlosne signale semaforski uređaj stalno i trajno kontrolira naponskim i strujnim kontrolama što znači da se i kod mogućeg zakazivanja nekog upravljačkog ili kontrolnog sklopa uređaj trenutno automatski prebacuje u sigurnosni mod “treptanje žutog svjetla” i u tom modu ostaje do intervencije servisne službe.

 

P:  Na dvije odvojene prometne trake za kretanje vozila u istom smjeru, ako postoje dvije signalne grupe za vozila (na primjer jedna prom. traka je za kretanje ravno i desno, a druga prom. traka za skretanje lijevo), ponekad se zeleni signali za vozače uključuju istovremeno, a ponekad to nije slučaj?

O:  Ovo je normalan rad semaforskog sustava, radi se o detektorskom radu. Zeleni signal se neće uključiti ukoliko u pripadajućem prometnom traku nema vozila.

 

P:  Primijetili smo da zeleno svjetlo za vozila ili za pješake nema uvijek isto trajanje na istom križanju?

O:  Ovisno o gustoći prometa, u detektorskom modu semaforskog uređaja, vrši se promjena duljine trajanja zelenih signala. Naravno, uvijek postoje minimalno garantirano trajanje zelenog vremena (primjer samo jednog vozila koje se “najavilo”) i maksimalno trajanje zelenog vremena (ako je promet gust, stalne najave vozila i pješaka). Dakle, vrijeme trajanja zelenog signala se uvijek kreće između minimalnog i maksimalnog za određenu signalnu grupu. Za svako pojedino semaforizirano križanje, a ovisno o očekivanom ili prometnom analizom izmjerenom prometnom opterećenju, izrađuju se dijagrami trajanja pojedinih signala.

 

P:  Što su to zaštitna vremena, odnosno vremena naleta i napuštanja križanja?

O:  Nakon isteka zelenog vozačkog signala u određenoj signalnoj grupi, signalna grupa se prebacuje na žuto svjetlo čije je trajanje okvirno između 3- 4 sekunde (ovisno o konfiguraciji križanja). Nakon toga se signal prebacuje na crveno.

Za to vrijeme u slijednoj kolizionoj grupi još uvijek traje crveno svjetlo.

Tek nakon isteka trajanja “svih crvenih signala” (čije je trajanje također ovisno o konfiguraciji križanja, a služi za pražnjenje križanja), dolazi do crveno-žutog (tipično 2 sekunde), a slijedno i zelenog signala.

Što to sve skupa znači?

Znači da se zaštitno vrijeme između pojave zelenih signala u kolizionim grupama kreće okvirno od 8 do 15 sekundi. Ako vozilo i uđe u križanje u prvoj ili drugoj sekundi žutog signala (jer se nije moglo sa sigurnošću zaustaviti jer je bilo tik pred križanjem), vozila u koliz. grupi mogu sigurno krenuti na “svoje” zeleno bez bojazni da će naletjeti na vozilo iz koliz. smjera.

Svakako, treba zadovoljiti osnovni i glavni uvjet – poštivati svjetlosne prometne signale i propise.

 

P:  Primijetili smo da ne radi jedno crveno ili zeleno svjetlo za pješake ili vozila na jednoj laterni?

O:  Kvalitetno održavanje sustava podrazumijeva, između ostalog, i fizičke obilaske semaforskih križanja, a same dojave o problemu u radu semafora mogu vršiti ophodarske službe cesta, policijske ophodnje i sve ostale službe koje puno i često koriste prometnice sa semaforima (auto škole, taxi službe, lokalni gradski prijevozi i ostali).

Moguće je da se između obilazaka dogodi kvar na jednom svjetlu signalne grupe tako da isto svjetlo ne radi (zbog kvara ili fizičkog oštećenja). Kao kontrola, uvijek postoji i drugo svjetlo iste signalne grupe (ponavljač). Zbog lakšeg, sigurnijeg i jednostavnijeg odvijanja prometa, ova situacija se zakonski ne smatra povećanim rizikom sa zahtjevom prebacivanja uređaj u treptanje žutog svjetla (sigurnosni mod) iako se programski može postaviti i ta opcija.

Kad bi se navedeni kvar svjetla pak dogodio na svim laternama iste signalne grupe (signalima određene boje), došlo bi do trenutnog prebacivanja u sigurnosni mod (treptanje žutog svjetla) jer tada sudionik u prometu ne može utvrditi trenutno stvarno stanje signala.

 

P:  Vozilom čekam na semaforu dugo vremena, nikako da mi se uključi zeleno svjetlo?

O:  Ako je sustav koncipiran detektorski (s induktivnim detektorom u asfaltu) potrebno je vozilom doći u zonu detekcije (iznad samog detektora-petlje). Više puta viđamo vozila koja se, umjesto zaustavljanja do označene „stop linije“ zaustavljaju i više metara prije „stop linije“. Na ovaj način detekciju nije moguće izvršiti te sustav ne može prepoznati dolazak vozila i proslijediti zahtjev za zelenim svjetlom.

 

P:  Na svim pješačkim laternama (u svim smjerovima) je uključeno zeleno svjetlo, nije li to kolizija?

O:  Nije, za to vrijeme svi vozački signali su „crveni“.

l

Zaključak

Moderni mikroprocesorski semaforski uređaji u odnosu na nekadašnje uređaje s relejnom tehnikom:

– danas su sigurniji i pouzdaniji u radu nego ikad do sad

– pružaju uvid u velik broj parametara

– prema prometno-tehničkom rješenju olakšana je promjena parametara (preprogramiranje) u odnosnu na nekadašnje uređaje s relejnom tehnikom (koji su korišteni do kraja 90-ih godina prošlog stoljeća)

 spajanjem na nadzorni centar pružaju puno veće mogućnosti od semaforskih uređaja starije generacije

– korištenjem LED izvora svjetala izuzetno je produžen životni vijek izvora, smanjuje se potreba za intervencijama te se, ne manje važno, štedi i na utrošku el. energije

– LED laternama olakšano rukovanje i postava na poziciju zbog manje mase od klasičnih laterni

– zbog nepostojanja upravljačkih elektromehaničkih elemenata (releji), smanjena potreba za periodičkom izmjenom istih te poboljšana mogućnost samodijagnostike i kontrole svakog pojedinog elementa, povećana pouzdanost u radu

– nebrojene mogućnosti upravljanja svakom signalnom grupom zasebno te povezivanja u vremenski ili detektorski slijed

 nekadašnji semaforski uređaji imali su dvije do tri signalne grupe za vozila te uglavnom isto toliko signalnih grupa za pješake, današnji semaforski uređaji u osnovnoj konfiguraciji mogu imati do 32 signalne grupe (programski odabrano kao vozačke ili pješačke)

25+

godina iskustva

Galerija

Ovdje možete pogledati primjere svjetleće prometne signalizacije koju smo ugradili ili održavamo.

Pin It on Pinterest

Share This